Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele pruža zgodnu priliku da se posjetiteljima JU Muzej Tešanj pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni. S obzirom na to da u našoj zemlji nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije.


Originali dokumenata i pečata predstavljenih na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije. Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u  hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između
Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države. U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove, ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika.

 

Povelje

1.jpg 10.jpg 11.jpg

12.jpg 13.jpg 14.jpg

15.jpg 16.jpg 17.jpg

18.jpg 19.jpg 2.jpg

20.jpg 21.jpg 22.jpg

23.jpg 24.jpg 25.jpg

26.jpg 27.jpg 28.jpg

29.jpg 3.jpg 30.jpg

31.jpg 32.jpg 33.jpg

34.jpg 35.jpg 36.jpg

37.jpg 38.jpg 39.jpg

4.jpg 40.jpg 41.jpg

42.jpg 43.jpg 44.jpg

45.jpg 46.jpg 47.jpg

48.jpg 49.jpg 5.jpg

50.jpg 51.jpg 52.jpg

6.jpg 7.jpg 8.jpg

9.jpg

 

Pečati

11.jpg 12.jpg 13.jpg

14.jpg 15.jpg 16.jpg

17.jpg 18.jpg

 

Katalog