U okviru projekta Djeca u kulturi, u subotu, 25. oktobra u 14 h, u Eminagića konaku, otvorena je izložba pod nazivom Glina i vatra.
„Projektom su obuhvaćena omladina i djeca s posebnim potrebama. Kada govorimo o ovoj socijalno isključenoj grupi stanje u društvu je paradoksalno: inkluzija djece ne prakticira se u okviru redovnog obrazovnog sistema, a specijalne škole dostupne su samo manjem broju djece s posebnim potrebama, i to onoj koja žive u većim gradovima. Bez obzira na to pohađaju li specijalne škole ili ne, postojeći sistem naprosto doprinosi njihovoj društvenoj isključenosti tokom cijelog života. Samo rijetki među njima uspijevaju premostiti barijere u društvu i uključiti se u normalne društvene tokove. Stoga, Muzej Tešanj nastoji barem djelimično nadomjestiti nedostatke sistema socijalne zaštite-organizacijom radionica za rad na grnčarskom i električnom kolu i u izradi umjetničke keramike. Time ćemo ostvariti željeni cilj: da privremeno poboljšamo kvalitet društvenog života djece kroz njihovo druženje, kreativno izražavanje i individualno osposobljavanje“, kazao je direktor Muzeja Tešanj Jasmin Mandžukić.
Na izložbi su predstavljeni radovi i prikazane kreativnost i psihofizičke mogućnosti omladine i djece sa posebnim potrebama. U dobro opremljenoj radionici Muzeja Tešanj, tokom prethodna tri mjeseca, nastajali su radovi oblikovani na ručnom i električnom grnčarskom kolu, ukrašeni ornamentima i kanelirama. Upotrebni predmeti predstavljaju spoj starog zanata – grnčarstva, dječije kreativnosti, mašte, ljubavi i želje da svaki predmet bude drugačiji i neponovljiv. Kiparskim i slikarskim postupkom, kroz kolektivni rad realizirana su četiri dekorativna panoa. Ljudske i životinjske figure, modelirane u glini slobodnom rukom predstavljaju čiste estetske oblike. Nakon oblikovanja i sušenja predmeta, djeca su imala priliku da prisustvuju pripremi ognjišta i paljenju na otvorenoj vatri. Patiniranje užarenih predmeta predstavlja prizor posebnog stvaranja, vatra i dim rađaju upečatljive efekte. Grnčarsko kolo i ovaj tehnološki postupak pokrenuo je iz zaborava stari zanat koji je star koliko i čovječanstvo, kazao je Dragutin Handanović.
Partneri Muzeja Tešanj na projektu su dvije lokalne nevladine organizacije: Centar za održivi razvoj i Udruženje roditelja, djece i omladine s posebnim potrebama.
Djelovanje tešanjskog muzeja na očuvanju tradicionalnih zanata i rad s osobama s invaliditetom finansijski je podržala Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (Foundation Cultural Heritage without Borders – CHwB).
Jasmin Mandžukić
