Direktor Javne ustanove Muzej Tešanj Ernad Prnjavorac, prof. danas je posjetio JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona. S predstavnicima Zavoda, direktorom Benjaminom Bajrektarevićem, prof. i stručnim saradnikom mr. sc. Rusmirom Djedovićem održan je radno-konsultativni sastanak i dogovorena saradnja između dvije srodne institucije kulture.

Izložba “Prvi svjetski rat u dokumentima i fotografijama Arhiva Tuzlanskog kantona” otvorena je 22.12. u 17 sati, u Eminagića konaku. Organizatori izložbe su Arhiv TK, Društvo arhivskih zaposlenika TK i JU Muzej Tešanj. Izložba prikazuje Prvi svjetski rat u Bosni i Hercegovini sa više aspekata, počevši od Sarajevskog atentata koji je bio povod, mobilizacije i rekvizicije, bosanskohercegovačkih jedinica u Prvom svjetskom ratu, ljudskih stradanja i materijalnih razaranja, vjerskog života itd. Na otvaranju su se, pored direktora Muzeja Tešanj obratili koautori izložbe direktor JU Arhiva Tuzlanskog kantona Omer Zulić i Hatidža Fetahagić, te pomoćnik Općinskog načelnika Azra Muslija. Izložba je dio manifestacije Dani grada Tešnja i otvorena je za posjetioce do 15 januara naredne godine.

Večeras u Maloj sali CKO Tešanj sa početkom u 17 sati otvorena je izložba O životu i djelu Alije Izetbegovića, popraćena dokumentarnim filmom U službi Bosni i Hercegovini. Domaćin ovog događaja koji je upriličen povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine bila je JU Muzej Tešanj. Ovom prilikom posjetiocima su se prigodnim govorima obratili Adnan Žiško, direktor Muzeja Alija Izetbegović, Općinski načelnik Suad Huskić, te direktor Muzeja Tešanj Ernad Prnjavorac. Izložba je otvorena za posjetioce narednih sedam dana. 

Povodom 25.novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj i Muzej Tešanj će zajedničkim programom obilježiti ovaj državni praznik. Zadovoljstvo nam je pozvati Vas da svojim prisustvom uveličate navedene događaje.

U okviru projekta Djeca u kulturi, u subotu, 25. oktobra u 14 h, u Eminagića konaku, otvorena je izložba pod nazivom Glina i vatra.

„Projektom su obuhvaćena omladina i djeca s posebnim potrebama. Kada govorimo o ovoj socijalno isključenoj grupi stanje u društvu je paradoksalno: inkluzija djece ne prakticira se u okviru redovnog obrazovnog sistema, a specijalne škole dostupne su samo manjem broju djece s posebnim potrebama, i to onoj koja žive u većim gradovima. Bez obzira na to pohađaju li specijalne škole ili ne, postojeći sistem naprosto doprinosi njihovoj društvenoj isključenosti tokom cijelog života. Samo rijetki među njima uspijevaju premostiti barijere u društvu i uključiti se u normalne društvene tokove. Stoga, Muzej Tešanj nastoji barem djelimično nadomjestiti nedostatke sistema socijalne zaštite-organizacijom radionica za rad na grnčarskom i električnom kolu i u izradi umjetničke keramike. Time ćemo ostvariti željeni cilj: da privremeno poboljšamo kvalitet društvenog života djece kroz njihovo druženje, kreativno izražavanje i individualno osposobljavanje“, kazao je direktor Muzeja Tešanj Jasmin Mandžukić.

U utorak 9. septembra 2014. godine u zgradi boračkih udruženja u Tešnju (Tepe), s početkom u 16 sati, upriličeno je otvorenje izložbe 70. godina oslobođenja Tešnja od fašizma.

Izložba je otvorena povodom općinskog praznika 9. septembra - Dana oslobođenja Tešnja od fašizma. Na otvorenju izložbe učestvovali su prof. dr. Sead Selimović, vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli - odsjek historija, gosp. Kemal Alićehajić, učesnik NOR-a 1941-1945. sa prostora općine Tešanj, direktor Muzeja Tešanj gosp. Jasmin Mandžukić te kustos pripravnik Damir Nuhbegović, prof.historije, autor izložbe.

U prisustvu brojne publike prof. Selimović je u uvodnom referatu naglasio antifašistički karakter rata u Jugoslaviji i u Bosni i Hercegovini tokom kojeg je stvoren široki front demokratskih snaga za borbu protiv okupatora i njegovih kolaboracionista.Nadalje, ukazao je na važnost demistificiranja pokušaja vezivanja narodnooslobodilačke borbe za bilo kakvu političku opciju jer je ta borba, u početku, bila spontani izraz otpora potlačenih naroda prema okupatoru.

Obućarska radionica Hajrudina Mulalića,  naziv je knjige Jasmina Mandžukića, predstavljene u subotu navečer, 30. augusta 2014. godine, u Eminagića konaku.

Riječ je o knjizi koja daje prikaz razvoja tabačkog i obućarskog zanata tešanjskog kraja kroz povijest u kojoj je ispletena životna priča našeg sugrađanina Hajrudina Mulalića sa zanatima koji su stoljećima sudbinski određivali život ovoga grada, rekao je autor Jasmin Mandžukić.

O tradicionalnim zanatima, jednom od oblika kulturne nematerijalne baštine, govorila je  mr. sc. Lebiba Džeko, muzejska savjetnica:
         U našim muzejima, do sada, nije postojao veliki broj cjelovitih zanatskih radionica koje su od vlasnika preuzete u izvornom obliku. Rijetki su primjeri otkupa ili poklona ove vrste, pa tako je tek nekoliko zanatskih radionica našlo mjesto u muzejskim zbirkama (npr. kazandžijska radionica u Zemaljskom muzeju BiH, atarski dućan u Muzeju Sarajeva i sl.). Obućarska radionica Hajrudina Mulalića koja je postala dijelom muzejskog fundusa tešanjskog muzeja predstavlja jedan od rijetkih primjera zanatske radionice koja je u svom izvornom obliku danas dio stalne muzejske postavke u Bosni i Hercegovini. Za ovu radionicu u kojoj se nalaze stari tradicionalni alati, kalupi, ali i novije mašine koje su korištene u drugoj polovici 20. stoljeća, svjedodžbe majstora, fotografije i dr. možemo reći da prati razvoj jednog zanata u svim elementima. Kroz ovaj zanat u prilici smo da pratimo bogatu kožarsku tradiciju tešanjskog kraja koji je bio poznat po tabačkom i opančarskom zanatu, ali i kožarskoj industriji tokom 20. stoljeća.

Danas, 27. 08. 2014. godine počeo je s realizacijom projekat Muzeja Tešanj na temu Djeca u kulturi uz podršku švedske nevladine organizacije Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB) i fondacije grčkog brodovlasnika Stavrosa Niarhosa.

Projektom su obuhvaćena omladina i djeca s posebnim potrebama. Kada govorimo o ovoj socijalno isključenoj grupi, stanje u društvu je paradoksalno; inkluzija djece ne prakticira se u okviru redovnog obrazovnog sistema, a specijalne škole dostupne su samo manjem broju djece s posebnim potrebama, i to onoj koja žive u većim gradovima. Bez obzira na to pohađaju li specijalne škole ili ne, postojeći sistem naprosto doprinosi njihovoj društvenoj isključenosti tokom cijelog života. Samo rijetki među njima uspijevaju premostiti barijere u društvu i uključiti se u normalne društvene tokove.

 Stoga, Muzej Tešanj nastoji barem djelimično nadomjestiti nedostatke sistema socijalne zaštite – organizacijom radionica za rad na grnčarskom i električnom kolu i u izradi umjetničke keramike. Time ćemo ostvariti željeni cilj: da privremeno poboljšamo kvalitet društvenog života djece kroz njihovo druženje, kreativno izražavanje i individualno osposobljavanje. 

U povodu stote obljetnice od početka Prvog svjetskog rata, u subotu, 9. augusta, u 19 h, u okviru općinske manifestacije Ljeto u Tešnju, u Eminagića konaku otvoren je multimedijalni program Svjedočanstvo jednog vremena, Tešanj 1878-1941.

Odgovarajućom scenografijom, izložbom starih razglednica, veduta, fotografija i slika Tešnja, uprizoren je ambijent Tešnja na razmeđu 19. i 20. stoljeća, te u doba Prve Jugoslavije. Cjelovečernji program izašao je iz prvobitno zamišljenih vremenskih okvira zbog nedostupnosti planirane dokumentarne građe, kao i iz finansijskih razloga. Stoga, obogaćen je filmskim materijalima o posjeti nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije Sarajevu, te filmskim zapisom sevdalnike Ljubav u Sarajevu, u izvedbi Nikole Drakulića iz 1937.

Na izložbi je predstavljeno 27 originalnih razglednica Tešnja i 24 vedute i fotografije u digitalnom formatu, te dvije slike-ulja na platnu ( Ludviga Kube, češkog muzikologa, pisca, etnologa i slikara i Miloša Petrovića, prvog tešanjskog slikara) iz vremena austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i perioda Kraljevine SHS/Jugoslavije, koje čine malu zbirku Muzeja Tešanj. Najstarija razglednica, ujedno i najstarija fotografija ovoga grada, odaslana je 8. aprila 1891. u Barot, mali grad u ondašnjoj Sedmogradskoj, Erdelju ili Transilvaniji, kako tu regiju danas nazivaju u Rumuniji.

Muzej Tešanj dobio je 3. jula 2014. godine finansijsku podršku od švedske nevladine organizacije Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB) za realizaciju projekta pod nazivom Djeca u kulturi. Cilj projekta je društveno osnaživanje i integracija porodica s djecom s posebnim potrebama u lokalnu zajednicu kroz praktične radionice umjetničke grnčarije.

U naredna tri mjeseca planirana je realizacija 12 radionica umjetničke grnčarije koje će voditi  keramičar i vajar, Dragutin Handanović, umjetnik iz Doboja.

Sticanje znanja i savladavanje vještina u izradi umjetničke keramike djece s posebnim potrebama bit će redovno medijski praćeno i dokumentovano u vidu foto i video zapisa. Nakon završetka obuke planirana je izložba dječijih radova u Eminagića konaku.

 Projekt se realizira u partnerstvu sa dvije lokalne nevladine organizacije:    Centrom za održivi razvoj (COR) Tešanj i Udruženjem roditelja, djece i omladine s posebnim potrebama (URDOPP) Tešanj. 

Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB) podržalo je i prethodne godine iz sredstava fondacije Stavros Niarchos projekt Muzeja Tešanj na temu Inkluzija žena s posebnim potrebama u kulturu kroz tradicionalne tehnike kućne radinosti tešanjskog kraja.