Sinoć, na Starom gradu Tešnju desio se nesvakidašnji kulturni događaj, Muzej Tešanj obilježio je prigodnim programom 555. obljetnicu od prvog pisanog spomena Tešnja. Prema sačuvanim dokumentima Tešanj se prvi put spominje 23. marta 1461. godine, u pismu-oproštajnici pape Pija II, a potom 18. septembra 1461. godine, u darovnici kralja Stjepana Tomaševića. Tim povodom tešanjska publika imala je priliku po prvi put slušati koncert srednjovjekovne muzike u izvedbi ansambla Fugato iz Zenice, a u intermecu  uslijedilo je zanimljivo predavanje dr Emira Filipovića na temu Tešanj u kasnom srednjem vijeku.

U subotu 10.09.2016.godine na platou ispred tešanjske Gradine održala se prva „Pekmezijada“ u organizaciji JU „Muzej Tešanj, UG „Sehara“ Tešanj, UŽ „Naša porodica“ i MZ Tešanj. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa tradicionalnim načinom pravljenja 100% čistog pekmeza od autohtonih sorti jabuka, specifičnog za tešanjske krajeve, kao i da probaju proizvode koji se pripremaju sa pekmezom, hurmašice, gurabije, halvu, suhe šljive sa orasima kuhane u pekmezu, pandur itd. Domacim posjetiteljima, Tešnjacima, ovi običaji su skoro svima dobro poznati, pa su svojim dolaskom na Pekmezijadu vise pružili podršku očuvanju navedenih običaja, ali su sigurno i u komunikaciji sa stranim posjetiteljima koji su izkazali oduševljenje prikazanim običajima i manifestacijom, jos više učvrstili svoju želju za čuvanjem i prezentovanjem svojih tradicionalnih vrijednosti.

U petak, 12.08.2016. godine u atriju MIZ Tešanj, u 14h otvorena je izložba Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918. autora Mensure Mujkanović, kustosa u Muzeju Tešanj i Rašida Orlović, sekretara u MIZ Tešanj. Izložba je otvorena povodom obilježavanja 131. godišnjice od osnivanja prve narodne škole u Tešnju. Tim povodom autori izložbe su željeli da upoznaju javnost sa školskim prilikama u tešanjskom kraju iz austrougarskog perioda. Austrougarska vlast je provela reforme u školstvu koje su nastupile prekidom višestoljetnih veza Bosne sa Osmanskim carstvom o čemu svjedoče i dokumenti na izložbi. Izložba je tematski podijeljena na nekoliko cjelina.

U srijedu, 03. avgusta 2016. godine, u Eminagića konaku u Tešnju otvorena je izložba slika tešanskog umjetnika Ahmeta Hundura. Izložba pod nazivom „Vinjete stare tešanjske čaršije“ sadrži 30-ak djela na kojima je, uglavnom, prikazana arhitektura starog Tešnja. Na slikama se nalaze neki objekti i arhitektonska rješenja koja je i danas moguće vidjeti šetnjom tešanjskom čaršijom i njenim sokacima, ali na velikom broju slika su i objekti koji danas ne postoje, a bili su prepoznatljivi u gradu Tešnju i grad Tešanj su činili prepoznatljivim na širem području Bosne i Herceghovine. Na otvorenju izložbe, pred velikim brojem ljubitelja umjetnosti i poštovalaca umjetničkog opusa Ahmeta Hundura, govorili su direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac, te publicista Majo Dizdar.

Povodom obilježavanja 21. godišnjice genocida u Srebrenici, Muzej Tešanj je priredio izložbu uglednog svjetskog fotografa, Španca  Alfonsa Rodrigueza . Naziv izložbe je „Srebrenica, sjećanje na genocid“, a nastala je kao dio projekta EUROM (Evropska opservatorija sjećanja) koji realizira Fondacija  solidarnosti osnovana pri Univerzitetu u Barseloni.

Osim obilježavanja datuma najvećeg zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, EUROM ima zadatak da kod ljudi na Zapadu (naročito mladih) pobudi interes i pažnju za ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini 1992-1995, i naročito za ono šta se desilo u Srebrenici u julu 1995. godine.

Na otvorenju izložbe prisutnima se obratio direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac, koji je, osim uvodnih napomena o 11. julu, pojasnio zašto je ostvarena saradnja sa ovim autorom, zašto baš ova izložba i projekat EUROM-a. Direktor se zahvalio ljudima iz Fondacije solidarnost i svima koju daju doprinos širenju istine o zločinima u ratu u Bosni i Hercegovini i ,naročito, Srebrenici.

Osim direktora Muzeja, video linkom iz Barselone prisutnima su se kratko obratili i direktor Fondacije solidarnost, gosp. Xavier Lopez Arnabat i autor izložbe, fotograf Alfons Rodriguez.

U proteklom periodu uspješno je realiziran još jedan projekat u kojem je učestvovao u Muzej Tešanj. „Virtualana postavka“ je projekat koji je u decembru 2015. godine Općini Tešanj apliciralo udruženje EKO-MLADI, a u čijoj pripremi su učestvovali i predstavnici firme KOLEKTIV.

Nakon provedene procedure odabira i pripreme za realizaciju, krajem januara 2016. godine započele su aktivnosti na realizaciji navedenog projekta. Osim predstavnika firme KOLEKTIV, koji su obavili posao fotografiranja predemta i obrade fotografija, u poslovima oko realizacije „Virtualne postavke“ bili su uključeni i direktor Muzeja te Mensura Mujkanović (kustos) i Miralem Alić (vodič kroz zbirku).

Virtuelna zbirka, sa trenutno 50-ak predmeta, posjetiteljima naše web stranice dostupna je od početka juna 2016. godine. Postoji i plan da se ubudućnosti ova zbirka, baš kao i „stvarne“ zbirke proširuje fotografijama i opisima novih predmeta koji će naknadno biti slikani i obrađeni.Naši posjetitelji će se tako i na ovaj način,online putem, moći uvjeriti u ono šta radimo na misiji očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja.

Ideja ovog projekta je da Muzej dođe onima koji nisu u prilici i mogućnostima doći u Muzej i u realnom vremenu i okruženju posjetiti naše zbirke.

Za uspješnu realizaciju ovog interesantnog i važnog projekta treba se zahvaliti Općini Tešanj i Općinskom načelniku, gospodinu Adnanu Lihiću (EKO-MLADI), gospodinu Admiru Agiću (KOLEKTIV), te volonterima: Ermini Kantić, Ani Jozić-Agić, Amili Galijašević i Alemu Zeničaninu. 

Virtualnoj postavci Muzeja Tešanj možete pristupiti putem linka:

 http://muzejtesanj.org/virtualna-postavka.html

{gallery}virtual{/gallery}

U petak, 29. aprila 2016. godine u Dizdarevoj kuli na Gradini otvorena je stalna arheološka postavka pod nazivom „Tešanj kroz stoljeća“. Tačnije, radi se o proširenju postojeće postavke materijalom iz arheološke zbirke Muzeja. Izloženi arheološki materijal potiče isključivo sa tešanjskog prostora, a većina ga je prikupljena tokom arheoloških istraživanja tešanjske tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća. Radi se o metalnom oružu i oružju te ostacima keramike iz kasnog Srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Uz predmete i njihove ostatke  pronađene na Gradini, budući posjetioci će imati priliku da vide i srednjovjekovni mač iz Medakova i pancirnu košulju srednjovjekovnog ratnika balkanskih prostora. Oba ova predmeta najvjerovatnije potiču iz XV stoljeća. Uz njih, očima šire javnosti od sada je dostupna i poznata ratna zastava,čije se porijeklo vezuje za Mohačku bitku 1526. godine. Zastava je generacijama bila u posjedu  porodice Šehagić čiji je predak bio jedan od učesnika ovog poznatog boja.

Autori  arheološke izložbe, uz  Jasmina Mandžukića koji je vodio cijeli projekat, su kustos arheolog Aleksandar Jašarević iz Reginalnog muzeja  Doboj i Azra Bečević- Šarenkapa, viši konzervator tekstila iz Zemaljskog muzeja Sarajevo. Rekonstrukciju  keramičkog posuđa uradio Drago Handanović, akademski vajar i keramičar iz Doboja. Na konzervaciji i restauraciji materijala radili su (pokojni) Hamo Karkelja, viši preparator za metal i Esad Vesković, konzervator i restaurator na odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja Sarajevo.

Poštovani gosti i dragi prijatelji,

Javna  ustanova Muzej Tešanj i ove godine nudi interesantan  i bogat sadržaj za svoje goste.

Ove godine tešanjska Čaršija je još ljepša nego inače.Urađena je potpuna rekonstrukcija Titove ulice, a otvoreni su i novi turističko-ugostiteljski objekti sa raznovrsnom ponudom tradicionalnih jela,slastica i pića. Tu izdvajamo veliki izbor tešanjskih mineralnih voda, koje su već dugi niz godina među najboljima na svijetu.

U ponedjeljak, 21. marta, u Eminagića konaku svečano je otvorena izložba slika Adele Ber.  

Adela Ber je bila  pripadnica generacije prvih značajnijih slikara kod nas i pionirka ženske emancipacije u BiH. Ona je, pored Mice Todorović, Lujze Kuzmić i još samo nekoliko ženskih imena, rijetko žensko ime koje je ušlo u historiju bh. slikarstva 20. stoljeća.

 Rođena je u Tuzli 1888. godine, a u historiji će ostati zapisana kao prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je krenula na stručno školovanje za slikarku. Godine 1910. otišla je u Beč, na Umjetničku školu za žene i djevojke, gdje je odmah uočen njenposebandar za polje grafike. Međutim, država joj  (samo zato što je žensko!) nije odobrila stipendiju što je dovelo u pitanje nastavak njenog školovanja. Ipak, uprkos materijalnim poteškoćama koje je imala, zahvaljujući velikom talentu, profesorski kolegij na bečkoj školi odlučio je da Adela Ber zaslužuje besplatno školovanje i da je oslobođena svih taksi, te je uspjela završiti školovanje. Nakon toga se vratila u Sarajevo.

Adela Ber pripada prvoj generaciji važnijih bosanskohercegovačkih slikara s početka XX st., među kojima su Đoko Mazalić, Petar Tiješić i Jovan Bijelić. Njeni prvi zreliji radovi nastaju još za vrijeme školovanja, oko 1912. godine, kada većinom radi portrete sa pretenzijom duboke psihološke dimenzije. U isto vrijeme slika i pejzaže, prikaze ljepota Bosne, među kojima se ističu akvareli. Na svim tim akvarelima, vidljiva je zaljubljenost umjetnice u naše prostore: tu su motivi Hvara, Drvara, Krka, Zenice, Jajca... U njenom slikarskom radu vidljiv je uticaj sezanizma i ekspresionizma.

U srijedu, 02.02.2016. godine, u Eminagića konaku u 17h otvorena je izložba fotografija Otisak tradicije autorice Esade Okić. Na izložbi su predstavljene 32 fotografije podijeljene na cjeline: panorama Tešnja, stambena arhitektura, tradicija i običaji, ljudi i tradicionalna odjeća. Izložba je predviđena kao dio aktivnosti udruženja REZ (Razvoj, Ekologija, Zajednica Rosulje-Tešanj) iz Rosulja. Izložba je jednim dijelom finansirana od strane općinskog načelnika, gospodina Suada Huskića a drugim dijelom od doniranih sredstava udruženja privrednika Jelah-Tešanj.

U petak, 18.12.2015. godine u Eminagica konaku je otvorena  izlozba likovnih radova učenika OŠ „Rešad Kadić“- Krndija.

Izlozbu je priredio Mehmed Dzananovic,nastavnik likovne kulture u navedenoj školi.Prisutne je pozdravio Ernad Prnjavorac,direktor JU Muzej ,a o izlozbi su govorili Berina Merdic,direktorica skole te Miralem Brkic,akademski graficar iz Tesnja.

Direktor Muzeja je naglasio spremnost na saradnju sa svim odgojno-obrazovnim ustanovama našeg područja  te izrazio nadu da je ovo samo početak saradnje sa osnovnim i srednjim školama tešanjske općine.Direktorica Merdić je kazala kako je ponosna na svoje kolege i ,naročito, učenike koji su priredili jednu, stvarno kvalitetnu izložbu. Izuzetno pozitivnom kritikom prisutnima se obratio akademski grafičar iz Tešnja, Miralem Brkić; koji je u svom govoru pozvao i kolege koji se profesionalno bave likovnim stvaralaštvom da dođu i posjete izložbu jer kako reče: “i od najmlađih se ima puno toga naučiti“.