- Detalji
- Klikova: 2617
Dana, 29. decembra 2017. godine u atriju Medžlisa IZ Tešanj svečano je otvorena izložba Školstvo u tešanjskom kraju između dva svjetska rata, autora Mensure Mujkanović i Rašida Orlovića. Izložba je organizovana u okviru općinske manifestacije Dani grada Tešanj 2017., a nastala je kao produkt saradnje JU Muzej Tešanj i Medžlisa islamske zajednice Tešanj.
Ova izložba predstavlja kontinuitet u istraživanju prosvjetnih prilika tešanjskog prostora. Na izložbi su prvo predstavljene administrativne promjene u tešanjskom kotaru sa novom vlašću, potom prosvjetne prilike koje su vladale u tešanjskom području pred kraj rata 1918., a zatim dio koji govori o državnim i konfesionalnim školama između dva rata.
Pored četiri narodne osnovne škole osnovane u ranijem, austrougarskom periodu (Tešanj, Miljanovci, Tešanjka, Šije) u periodu između dva rata osnovane su i škole u Jelahu, Omanjskoj i Medakovu (škola u Medakovu počela sa radom tek 1943. godine). Tekstualni prikaz, fotografije, novinski članci, udžbenici, razrednice, glavni imenik iz narodne osnovne škole u Tešnju i drugi dokumenti svjedoče o školskim prilikama u tešanjskom kraju između dva svjetska rata. Podaci koji su korišteni predstavljaju neobjavljenu i objavljenu izvornu građu iz Arhiva Bosne i Hercegovine i Arhiva RS u Banja Luci, neobjavljenu izvornu građu iz Medžlisa IZ Tešanj i porodičnih arhiva naših sugrađana.
Read more: Izložba Školstvo u tešanjskom kraju između dva svjetska rata
- Detalji
- Klikova: 2833
U petak, 22. decembar 2017. godine u 17 sati, u Maloj sali CKO Tešanj upriličena je promocija knjige Jasmina Mandžukića Lokalna uprava u Tešnju 1878-1941. (Tešanjski gradonačelnici) koja po prvi put na studiozan način proučava organizaciju i funkcionisanje lokalne uprave u Tešnju u uvjetima strogo centraliziranih država u doba austrougarskog okupacionog režima i u vrijeme režima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije.
Austrougarska uprava preuzela je u Bosni i Hercegovini osmanski upravni poredak, postupno ga prilagođavajući i izgrađujući vlastiti centraliziran birokratski činovnički aparat. Svi nivoi zakonodavne, predstavničke i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, počev od Zemaljske vlade u Sarajevu, pa do kotara, gradskih i općinskih uprava bili su podređeni Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču.
Kotarski uredi sa kotarskim predstojnikom – sve mahom strancem na čelu, objedinjavajući upravnu, finansijsku i sudsku vlast, bili su upravna transmisija centralne vlasti.
Gradsko poglavarstvo Tešnja činili su Gradsko vijeće i gradonačelnik sa najbližim saradnicima, ali tek kao prosta poluga okupacione uprave i Zemaljske vlade bez koje se ni jedna odluka nije mogla provesti.
Slična administrativno-upravna shema uspostavljena je u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, s tom razlikom da je proglašenjem Šestojanuarske diktature Bosna i Hercegovina izgubila historijsku samobitnost, a Tešanj je gubitkom statusa sreskog centra i teritorijalnom prekompozicijom gurnut na margine ukupnih dešavanja.
Funkcija gradonačelnika bila je više ceremonijalne prirode. U vrijeme austrougarske uprave tešanjski gradonačelnici dolazili su uglavnom iz reda političke elite, begovsko-aginskih prvaka kao prirodnih saveznika nove vlasti, koji će i u novoformiranoj državi Kraljevini SHS/Jugoslaviji lavirati između srpskih i hrvatskih političkih blokova, svrstavajući se čas u poziciju čas u opoziciju.
U periodu između dva rata gradonačelnici, komesari i predsjednici Gradske općine Tešanj smjenjivali su se kao na traci, a jedina konstanta bio je Adem-aga Mešić, „siva eminencija“ koji vješto, iza kulisa, upravlja tešanjskom političkom scenom kao stvarna vlast u gradu.
Lokalna uprava u Tešnju 1878-1941. daje prvi pregled političke historije ovoga grada i stoga predstavlja osnovu za dalji istraživački rad - ne samo političkog nego i ukupnog društvenog razvitka Tešnja u ovom periodu.
Promocija je dio manifestacije Dani grada Tešnja 2017.
- Detalji
- Klikova: 3159
U periodu 4.11 – 13.11. 2017. godine obavljen je nastavak arheoloških iskopavanja na lokalitetu Grič –Hrvatinovići. U navedenom periodu otvorene su i istražene još četiri arheološke sonde. Ukupna površina novoistraženog prostora iznosi oko 28 m² (sonda 1- 8x2 m², sonda 2- 2x1 m², sonda 3- 2x1 m² i sonda 4- 3x2,5 m²). Kao i prethodno iskopavanje i ovo je vodio MA Aleksandar Jašarević, arheolog Muzeja grada Doboja. Za nadzor nad procesom bila je zadužena Bernarda Teklić, arheolog Zavoda za očuvanje spomenika FBiH.
Probne sonde 1.,2. i 3. iskopane su na samom vrhu Griča i osim potvrde boravka čovjeka na ovom lokalitetu, nisu dale značajnija arheološka otkrića. Glavni razlog tome je jako tanak sloj zemlje na vrhu lokaliteta i „živa“ stijena na već 30-40 cm dubine.
Najveći kvantitet i kvalitet arheološkog materijala ustanovljen je u sondi 4., iskopanoj podno velike stijene, na istočnoj strani Griča. Sonda 4., iskopana do prosječne dubine od 1,5 m, je obilovala različitim oblicima arheološkog materijala: fragmentima keramike različitih veličina, debljina i oblika, kamenim odbicima, kostima životinja i tragovima vatre. Količina pronađenog materijala i različiti dijelovi posuda (drške, obodi, dna i zidovi) govore, u prilog tezi, da su ljudi duži period boravili na ovom prostoru i koristili ovaj lokalitet (grič i potkapine oko njega) kao svoje sklonište i boravište u određenim vremenima.
Naročito treba istaknuti fragmente keramike sa ukrasima u vidu ravnih ili valovitih linija, trouglova, spirala, tačkica i sl. Preliminarna analiza izvršena od strane arheologa ovaj materijal svrstava u kulturu Vis-Pivnica i Srednjobosansku grupu kasnog bronzanog doba. (okvirno 1000 -800 god. p.n.e)
Pronađeni materijal će u narednom periodu biti detaljno obrađen i analiziran, a rezultati istraživanja će potom biti prezentirani u vidu izložbe i kataloga. Planirana je i potpuna rekonstrukcija nekoliko bolje sačuvanih i bogatije ukrašenih posuda.
- Detalji
- Klikova: 5730
U petak, 18. augusta 2017. godine u Dizdarevoj kuli na Starom gradu upriličeno je otvorenje proširene historijske postavke Muzeja Tešanj Hladno oružje iz osmanskog perioda iz historijske zbirke Muzeja Tešanj. Prilikom otvaranja prigodnim govorima posjetiocima su se obratili direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac i Jasmin Mandžukić, kustos historičar Muzeja Tešanj i autor ove proširene postavke.
Historijsko oružje predstavlja dio historijskih muzejskih kolekcija od samih muzejskih početaka. Prvi kolekcionari starog oružja i začetnici historijskih zbirki u Evropi bili su srednjovjekovni velikaši sa takozvanim armamentarijima (zgradama za spremanje oružja i ratnih strojeva). Jedan od prvih u tom poslu bio je nadvojvoda Ferdinand Tirolski koji je u dvorcu Ambras, kraj Insbruka, u drugoj polovini 16. stoljeća osnovao Kabinet umjetnina i zanimljivosti (gdje je izložio prvu zbirku oklopa i oružja). U doba Renesanse najpoznatiji sakupljač starog oružja bio je Albert Wittelsbah, član velikaške porodice koja je stoljećima davala knezove-izbornike Bavarske, a u 18. stoljeću i careve Svetog Rimskog Carstva.
Želja za prikupljanjem ove vrste muzejske građe na južnoslovenskim prostorima prvi put je iskazana idejom Baltazara Bogišića, hrvatskog naučnika, pravnika i povjesničara, 1866. godine, o potrebi osnivanja „Slovenskog muzeuma“ sa jednim od zadataka stvaranja zbirke historijskog oružja.
U Bosni je odlaskom osmanske vlasti dosta oružja ostalo po starim utvrđenim gradovima, begovskim kulama, magacinima i u vlasništvu privatnih lica. Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije 1878. godine nova vlast zatekla je u kasarnama i kod lokalnog stanovništva razne vrste starinskog oružja, za kojim je u novim okolnostima nastala prava jagma. Posebno su za predmete orijentalne provenijencije bili zainteresirani Dvorski muzej u Beču i budimpeštanski Narodni muzej. Veći dio konfisciranog oružja, koje nije bilo za dalju upotrebu, po naređenje generala Josipa Filipovića poslano je u zagrebački Narodni muzej.
Read more: Hladno oružje iz osmanskog perioda iz historijske zbirke Muzeja Tešanj
- Detalji
- Klikova: 3426
U srijedu (2. Avgusta 2017.) u Eminagića konaku je otvorena izložba simboličnog naziva „Znakovi“. Autor izložbe je Mehmed Džananović, profesor likovne umjetnosti.
Izložbu čini 20-ak kaligrafskih djela te motivi oslikanih džamija i vjerskih objekata, čime se autor već duži niz godina uspješno bavi.
O ozložbi i njenim porukama govorio je prof. dr. Nezir Krčalo, profesor estetike i dekan Fakulteta za upravu iz Sarajeva, a prisutnima su se obartili i Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj i Mehmed Džanananović, autor izložbe.
Autor izložbe se zahvalio Muzeju na podršci u pripremi ovog događaja, a zahvalonost je upućena i Općini Tešanj koja je izložbu uvrstila u manifestaciju „Ljeto u Tešnju“ i koja je finansijski pokrovitelj iste.
Izložba „Znakovi“ ostaje postavljena u Eminagića konaku naredna dva mjeseca.
{gallery}znakovi{/gallery}
- Detalji
- Klikova: 2856
U srijedu, 12. jula, u predvečernjim satima na Gradini je otvorena izložba posvećena 22. godišnjici genocida u Srebrenici. Autor izložbe je naš ugledni fotograf Dado Ruvić iz Zenice, dopisnik i saradnik agencije Rojters (REUTERS), te mnogih svjetskih agencija kao što su Time, New York Times, The Guardian, National Geographic...
Izložba je samo jedan dio ukupnog fonda fotorgafija nastalih u proteklih nekoliko godina na prostoru Srebrenice i za vrijeme kolektivnih dženaza žrtava genocida. Na tridesetak panoa velikih dimenzija prikazana je golgota i tuga koju i dan danas prolaze porodice nastradalih. Veliki broj ovih fotografija objavile su velike svjetske agencije kao svoj doprinos u širenju istine o Srebrenici i borbi protiv zaborava jednog od najvećih zločina poslije Drugog svjetskog rata.
Na otvaranju izložbe govorili su Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj, direktor Muzeja grada Zenice Adnadin Jašarević te Dado Ruvić, autor izložbe.
Direktor Muzeja Tešanj je naglasio da je otvorenje izložbe dogovreno za 12. juli, jer se o genocidu u Srebrenici mora govoriti i dan poslije i sve ostale dane, a ne samo dan prije ili na dan 11. jula.
Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice, je istaknuo da je širom Bosne i Hercegovine, pa tako i Srebrenici, ali i u Tešnju, u proteklih 800 godina proliveno mnogo krvi za svoju domovinu i da genocid u Srebrenici neće biti zaboravljen sve dok postoji država Bosna i Hercegovina i oni koji je vole.
Read more: „Srebrenica- preživjeti je moguće samo sjećajući se“
- Detalji
- Klikova: 4728
U periodu 28.6 – 5.7. 2017. godine obavljena su probna (sondažna) arheološka iskopavanja na lokalitetu Grič –Hrvatinovići. Lokalitet Grič se nalazi u neposrednoj blizini grada Tešnja i sastoji se od nekoliko većih stijena. Na sjevernoj strani najveće od njih nalazi se potkapina (abrij), fokus ovog istraživanja. Probno iskopavanje ovog abrija, nakon rekognisciranja terena od strane prof. Age Mujkanovića, izvršio je Aleksandar Jašarević, MA arheologije iz Doboja. Za nadzor nad procesom bila je zadužena Bernarda Teklić, arheolog Zavoda za očuvanje spomenika FBiH.
Probnom sondom obrađena je površina od 7,5 m², a do prosječne dubine od 2 m ustanovljeno je nekoliko kulturnih slojeva. Najstariji sloj, po svemu sudeći, pripada neolitskom periodu, a najbogatiji je onaj koji se vezuje za kasno bronzano doba. Najznačajniji nalaz predstavlja otkriće skoro čitavog pitosa (veliki ćup za skladištenje žitarica i sl.) visokog oko 70 cm. Prema preliminarnim mjerenjima i procjeni arheologa ovo je jedan od većih pitosa pronađenih i iskopanih na širem području Bosne i Hercegovine.
- Detalji
- Klikova: 3597
U subotu, 22. aprila, u Eminagića konaku je održana svečana dodjela nagrada za najbolji literarni rad. Javni natječaj za najbolji literarni rad iz oblasti „Afirmacija pozitivnog razmišljanja“ i ove godine je uspješno proveo Muzej Tešanj, već sedmi put. Pokrovitelj i ovogodišnjeg projekta je bio prof. dr. Besim Prnjavorac, njegov idejni tvorac. Cijeli projekat raspisivanja i provođenja natječaja, te svečanost dodjele nagrada i priznanja dio je manifestacije „Ljeto u Tešnju 2017“.
Na natječaj je ove godine pristiglo 37 radova iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine. Radovi su stigli iz Tuzle, Sarajeva, Zenice, Visokog, Maglaja, Zavidovića, Gornjeg Vakufa i , naravno, Tešnja.
I ove godine teme su bile podijeljene u dvije grupe, za osnovce te za srednjoškolce, studente i ostale.
Teme za učenike osnovnih škola:
1. Divno je svojim dobrim djelom i oprostom olakšati patnje i prosvijetliti onima koji su zalutali u tamni svijet
2. Pobjeda pripada najupornijima
3. Budi siguran u svoju vrijednost čineći dobra djela
Teme za učenike srednjih škola, studente i ostale:
1. Čovjekova dobrota je plamen koji se može sakriti, ali nikada ugasiti
2. Bijede će nestati kada svaki čovijek bude osjećao tuđu nevolju kao svoju
3. Kao što u školjku stane dragi kamen blistavi, tako čovječanstvu ostaje dobrota koju sijemo
Nakon zatvaranja natječaja komisija u sastavu Mujo Pobrić- predsjednik, Zulejha Terzić – član i Indira Smajlović –član je, bodovanjem, odabrala najbolje radove za 2017. godinu.
- Prvo mjesto i nagradu od 1.000 KM, pod šifrom „RUMI“ osvojila je Nermina Krličević iz Tešnja
(104 boda).
- Drugo mjesto i nagradu od od 300 KM, pod šifrom „Sestra braće Grim“ osvojila je Azra Memišević iz Visokog (99 bodova)
- Treće mjesto i nagradu u iznosu 100 KM, pod šifrom „Provincijalka“ osvojio je Mujo Adžemović iz Gornjeg Vakufa (96 bodova).
Nagrađen je i najbolje rangirani rad učenika osnovnih škola nagradom u iznosu 100 KM. Autor ovog rada, šifra ŽIVOT, je Edina Halilović učenica OŠ Rešad Kadić iz Tešnja.
Read more: Održana svečana dodjela nagrada za najbolji literarni rad
- Detalji
- Klikova: 3172
U petak, 7. aprila, u galeriji Opće biblioteke Tešanj otvorena je izložba „Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća“. Na Izložbi su prikazane najstarije poznate karte na kojima se nalazi upisano i ime grada Tešnja. Tačnije, prikazane su 32 karte nastale u periodu 1528 – 1698. godina, a čiji autori su neki od najpoznatijih kartografa Evrope XVI i XVII st. Najstarija karta sa imenom grada Tešnja potiče iz 1528. godine, a radi se o tzv Lazarevoj karti. Ova karta je najstarija štampana karta Mađarske i nalazi se pod zaštitom je UNESCO-a. Originalna karta je pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Budimpešti.
Osim Lazareve karte, na 17 panoa, izložene su i karte Bertelija, Gastaldija, Hirsvogelija, Ortelijusa, Merkatora, De Jodea, Vinjole, Sansona i drugih poznatih kartografa. Tešanj je na nekim od izloženih karata samo jedan od nekoliko gradova ucrtanih na tlu Bosne i zapadnog Balkana, što govori o njegovom značaju i ugledu, ali i potvrđuje bogatu i burnu historiju.
Ove navode je potvrdila i mr.sci. Melisa Forić-Plasto, promotor izložbe, te naglasila da je Tešanj, odnosno njegova tvrđava, jedan od najvažnijih strateških položaja na sjeveru Bosne, i da je sa Doborom, Dobojem, Maglajem i Vrandukom činila jedan efikasan sistem odbrane.
- Detalji
- Klikova: 3433
U srijedu 15. marta 2017. godine u Tešnju u okviru manifestacije ''Tešanjsko proljeće 2017'' otvorena je izložba “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika”. Izložba je produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva u Dubrovniku i nastala je u sklopu projekta izrade publikacije analitičkog inventara bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika koje se čuvaju u Dubrovačkom arhivu, u zbirci Acta Turcarum. Sastoji se od 13 panoa na kojima su, uz uvodne napomene, prikazani faksimili 72 pečata sa bujuruldija nastalih u periodu 1643.-1807. godina. Autori izložbe su dr. Vesna Miović (Državni arhiv u Dubrovniku), Atif Mušinović i mr. Sejdalija Gušić (Historijski arhiv Sarajevo).
Bujuruldija je pravni dokument koji sadrži zapovijedi pripadnika centralne osmanske vlasti (Veliki vezir, veziri) i namjesnika pokrajina (veziri, valije, beglerbegovi). Namjesnici pokrajina počeli su je upotrebljavati u 17. Stoljeća. Bujuruldije su pisane prepoznatljivom vrstom divani pisma, deblje izvučenih, slobodnih i raskošnih poteza, dok su pečati na njima okruglog ili ovalnog izgleda promjera od 2,5 do 4,5 cm. Na pečatima se obavezno nalazilo ime ili nadimak vlasnika, tačnije vezira,valije,paše...
Read more: Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika
- Detalji
- Klikova: 4196
U petak, 09.12.2016. godine, u Općoj biblioteci Tešanj, u 17 h otvorena je izložba Stećci u okolici Tešnja autora Jasmina Mandžukića, kustosa historičara i Mensure Mujkanović, višeg kustosa historičara. Izložba je otvorena u okviru općinske manifestacije Dani grada Tešnja 2016. a nastala je kao rezultat istraživanja autora na terenu od 2012. do 2016. godine. Brojčano stanje stećaka na području Tešnja je znatno promjenjeno. Prema Šefiku Bešlagiću, ovdje se nalazilo 10 nekropola sa 65 stećaka.
Još članaka...
- 555. obljetnica od prvog pisanog spomena Tešnja (1461-2016)
- Pekmezijada
- Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918.
- Izložba slika Ahmeta Hundura „Vinjete stare tešanjske čaršije“
- „Srebrenica, sjećanje na genocid“
- Realizovan projekat VIRTUALNA POSTAVKA
- Otvorena stalna arheološka postavka „Tešanj kroz stoljeća“
- POZIV ZA POSJETU GRADU I MUZEJU TEŠANJ