U proteklom periodu uspješno je realiziran još jedan projekat u kojem je učestvovao u Muzej Tešanj. „Virtualana postavka“ je projekat koji je u decembru 2015. godine Općini Tešanj apliciralo udruženje EKO-MLADI, a u čijoj pripremi su učestvovali i predstavnici firme KOLEKTIV.

Nakon provedene procedure odabira i pripreme za realizaciju, krajem januara 2016. godine započele su aktivnosti na realizaciji navedenog projekta. Osim predstavnika firme KOLEKTIV, koji su obavili posao fotografiranja predemta i obrade fotografija, u poslovima oko realizacije „Virtualne postavke“ bili su uključeni i direktor Muzeja te Mensura Mujkanović (kustos) i Miralem Alić (vodič kroz zbirku).

Virtuelna zbirka, sa trenutno 50-ak predmeta, posjetiteljima naše web stranice dostupna je od početka juna 2016. godine. Postoji i plan da se ubudućnosti ova zbirka, baš kao i „stvarne“ zbirke proširuje fotografijama i opisima novih predmeta koji će naknadno biti slikani i obrađeni.Naši posjetitelji će se tako i na ovaj način,online putem, moći uvjeriti u ono šta radimo na misiji očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja.

Ideja ovog projekta je da Muzej dođe onima koji nisu u prilici i mogućnostima doći u Muzej i u realnom vremenu i okruženju posjetiti naše zbirke.

Za uspješnu realizaciju ovog interesantnog i važnog projekta treba se zahvaliti Općini Tešanj i Općinskom načelniku, gospodinu Adnanu Lihiću (EKO-MLADI), gospodinu Admiru Agiću (KOLEKTIV), te volonterima: Ermini Kantić, Ani Jozić-Agić, Amili Galijašević i Alemu Zeničaninu. 

Virtualnoj postavci Muzeja Tešanj možete pristupiti putem linka:

 http://muzejtesanj.org/virtualna-postavka.html

{gallery}virtual{/gallery}

U petak, 29. aprila 2016. godine u Dizdarevoj kuli na Gradini otvorena je stalna arheološka postavka pod nazivom „Tešanj kroz stoljeća“. Tačnije, radi se o proširenju postojeće postavke materijalom iz arheološke zbirke Muzeja. Izloženi arheološki materijal potiče isključivo sa tešanjskog prostora, a većina ga je prikupljena tokom arheoloških istraživanja tešanjske tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća. Radi se o metalnom oružu i oružju te ostacima keramike iz kasnog Srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Uz predmete i njihove ostatke  pronađene na Gradini, budući posjetioci će imati priliku da vide i srednjovjekovni mač iz Medakova i pancirnu košulju srednjovjekovnog ratnika balkanskih prostora. Oba ova predmeta najvjerovatnije potiču iz XV stoljeća. Uz njih, očima šire javnosti od sada je dostupna i poznata ratna zastava,čije se porijeklo vezuje za Mohačku bitku 1526. godine. Zastava je generacijama bila u posjedu  porodice Šehagić čiji je predak bio jedan od učesnika ovog poznatog boja.

Autori  arheološke izložbe, uz  Jasmina Mandžukića koji je vodio cijeli projekat, su kustos arheolog Aleksandar Jašarević iz Reginalnog muzeja  Doboj i Azra Bečević- Šarenkapa, viši konzervator tekstila iz Zemaljskog muzeja Sarajevo. Rekonstrukciju  keramičkog posuđa uradio Drago Handanović, akademski vajar i keramičar iz Doboja. Na konzervaciji i restauraciji materijala radili su (pokojni) Hamo Karkelja, viši preparator za metal i Esad Vesković, konzervator i restaurator na odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja Sarajevo.

Poštovani gosti i dragi prijatelji,

Javna  ustanova Muzej Tešanj i ove godine nudi interesantan  i bogat sadržaj za svoje goste.

Ove godine tešanjska Čaršija je još ljepša nego inače.Urađena je potpuna rekonstrukcija Titove ulice, a otvoreni su i novi turističko-ugostiteljski objekti sa raznovrsnom ponudom tradicionalnih jela,slastica i pića. Tu izdvajamo veliki izbor tešanjskih mineralnih voda, koje su već dugi niz godina među najboljima na svijetu.

U ponedjeljak, 21. marta, u Eminagića konaku svečano je otvorena izložba slika Adele Ber.  

Adela Ber je bila  pripadnica generacije prvih značajnijih slikara kod nas i pionirka ženske emancipacije u BiH. Ona je, pored Mice Todorović, Lujze Kuzmić i još samo nekoliko ženskih imena, rijetko žensko ime koje je ušlo u historiju bh. slikarstva 20. stoljeća.

 Rođena je u Tuzli 1888. godine, a u historiji će ostati zapisana kao prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je krenula na stručno školovanje za slikarku. Godine 1910. otišla je u Beč, na Umjetničku školu za žene i djevojke, gdje je odmah uočen njenposebandar za polje grafike. Međutim, država joj  (samo zato što je žensko!) nije odobrila stipendiju što je dovelo u pitanje nastavak njenog školovanja. Ipak, uprkos materijalnim poteškoćama koje je imala, zahvaljujući velikom talentu, profesorski kolegij na bečkoj školi odlučio je da Adela Ber zaslužuje besplatno školovanje i da je oslobođena svih taksi, te je uspjela završiti školovanje. Nakon toga se vratila u Sarajevo.

Adela Ber pripada prvoj generaciji važnijih bosanskohercegovačkih slikara s početka XX st., među kojima su Đoko Mazalić, Petar Tiješić i Jovan Bijelić. Njeni prvi zreliji radovi nastaju još za vrijeme školovanja, oko 1912. godine, kada većinom radi portrete sa pretenzijom duboke psihološke dimenzije. U isto vrijeme slika i pejzaže, prikaze ljepota Bosne, među kojima se ističu akvareli. Na svim tim akvarelima, vidljiva je zaljubljenost umjetnice u naše prostore: tu su motivi Hvara, Drvara, Krka, Zenice, Jajca... U njenom slikarskom radu vidljiv je uticaj sezanizma i ekspresionizma.