Dana 02. i 03. aprila 2012. godine predstavnici JU Muzej Tešanj     Jasmin Mandžukić, direktor, i UG Sehara Tešanj Almir Ramić, u svojstvu projekt menadžera i vanjskog saradnika Muzeja boravili su u radnoj posjeti Narodnom muzeju Zadar (NMZ).

Povod organiziranja radne posjete je uspostava prekogranične međumuzejske saradnje i partnerstva u zajedničkoj pripremi i apliciranju projekta „MEMENTO JEDNOM VREMENU 1463-2013“ prema nekom od postojećih i potencijalnih programa/tendera Evropske unije (IPA, Kultura za razvoj 2007-2013 i drugi).

Na radnom sastanku 03.04.2012. na kojem su u ime domaćina sudjelovali gospođa Renata Peroš, direktorica Narodnog Muzeja Zadar i gospodin Hrvoje Perica,kustos Muzeja grada Zadra, vodio se konkretan razgovor  o načinu sudjelovanja u projektu Narodnog Muzeja Zadar, kao glavnog partnera.

Projekat obuhvata niz projektnih aktivnosti usmjerenih na jačanje međukulturalnog razumijevanja i održivog društveno – ekonomskog razvoja prekograničnih regija Bosne i Hercegovine i Hrvatske kroz restauraciju i obnovu kulturno – historijskog naslijeđa, razvoj kulturnog turizma i jačanje kulturnih industrija u općinama/gradovima Tešanj, Jajce i Visoko (BiH), te Zadra i Biograda na Moru (Hrvatska), u kontekstu prijelomnog događaja pada srednjovjekovne Bosanske kraljevine 1463. godine i promjenama koje su nastupile u narednom periodu do danas.

Narodni Muzej Zadar ove godine slavi 180 godina (1832-2012) uspješnog rada. Naime, daleke 1832. godine austrijski carski namjesnik u Dalmaciji von Lilienberg uputio je proglas narodu za prikupljanje starina za potrebe pokrajinskog muzeja općeg tipa-Museo Nazionale.

Danas u njegovom sastavu postoje četiri respektabilna odjela: Muzej grada Zadra, Etnološki, Prirodoslovni odjel i Galerija umjetnina, sa preko 80 000 artefakata. NMZ ima 20 uposlenih radnika i 10 vanjskih saradnika, sa godišnjim budžetom od 3.500 000 kuna. Muzej je disperziran s objektima u strogom centru starog Zadra, sa najreprezentatvnijim zgradama počev od kneževe palače, palače providura i dr.

Zadarski muzej izrazio je spremnost da se uključi u zajednički projekt s nizom zanimljivih izložaba dokumentarne građe (isprave hrvatskih i bosansko humskih vladara)  i postavki koje tematiziraju kasno srednjovjekovlje, kao što su naprimjer izložba majolike-najveća na prostorima ex Jugoslavije, replikama umjetničkog blaga poput najdragocjenjenijeg artefakta škrinje Sv Šimuna iz 1380.godine (optočene sa 250kg srebra) koju je dala naručiti ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, pa do nekih drugih, koji svjedoče o životu običnih ljudi i plemstva.

Realizacijom ovog projekta, oba muzeja, ali i države, dobile bi prepoznatljiv međukulturni i turistički proizvod.